Page 18 - Dnevna doza broj 9
P. 18

DnevnaDoza









                       Sa prevencijom kardiovaskularnih



                       bolesti treba početi još u trudnoći







             intervju





























                     Prevencija kod kardiovaskularnih bolesti je od presudnog značaja i neke studije su potvrdile da
                     se preventivnim mjerama može postići više za zdravlje populacije nego liječenjem u tercijarnim

                     centrima, kaže u intervjuu za Dnevnu Dozu prof. dr Aleksandar Lazarević, direktor Zdravstvene
                     ustanove "Cardio" iz Banja Luke.



                           rof. dr Aleksandar Lazarević  i sedentarnog načina života. Neke  ću učestalost obolijevanja od kar- LAZAREVIĆ: Predstavljeno je pet
                           u intervjuu za Dnevnu Do-    studije su potvrdile da preventiv-  diovaskularnih bolesti. Primarna  novih smjernica: o dislipidemijama,
                           zu govori o kardiovaskular-  nim mjerama možemo postići vi-     prevencija obuhvata multiple rizi-  akutnoj plućnoj emboliji, hroničnim
                    P  nim bolestima kao vodećim  še za zdravlje populacije nego li-       ko faktore i subkliničku ateroskle-  koronarnim sindromima, supraven-
                     uzrokom smrtnosti u svijetu,  zna-  ječenjem u tercijarnim centrima.  rozu. Sekundarna prevencija obuh-  trikularnoj tahikardiji i dijabetesu,
                     čaju prevencije kod ovih oboljenja,  Odgovor na pitanje kada početi sa  vata koronarnu i nekoronarnu  predijabetesu i kardiovaskularnim
                     novim smjernicama u oblasti di-    prevencijom je sljedeći: sa preven-  aterosklerozu. Tercijarna prevencija  bolestima. Ovdje je važno govoriti
                     jagnostike i terapije kardiovasku-  cijom treba početi još u trudnoći. U  predstavlja, naprimjer, rehabilitaci-  prvenstveno o novim smjernicama
                     larnih bolesti, edukaciji. Redovni  užem smislu razlikujemo primarnu  ju bolesnika sa infarktom miokarda.  o dislipidemijama, kao faktoru rizika
                     je profesor na Katedri interne me-  i sekundarnu prevenciju, a u širem                                  za koronarnu bolest srca.
                     dicine na Medicinskom fakultetu  smislu primordijalnu, primarnu, se- DD:  Na nedavno završenom Evrop-
                     Univerziteta u Banjoj Luci, direktor  kundarnu i tercijarnu prevenciju.   skom kongresu kardiologa (ESC) u Pa- DD:  Referentne granice vrijednosti
                     Zdravstvene ustanove  “Cardio” iz  Primordijalna prevencija označava   rizu predstavljene su najnovije smjer- LDL  tzv.  štetnog  holesterola  postale
                     Banja Luke. Obavlja i dužnost sa-  zdravlje populacije. Obuhvata ge-  nice u oblasti dijagnostike i terapije.  su  još rigoroznije, odnosno ciljne vri-
                     vjetnika generalnog direktora UKC  netske faktore i faktore okoline koji   Šta ove smjernice donose novo kada su  jednosti sada su spuštene još niže. Šta
                     RS za međunarodnu saradnju i na-   povećavaju rizik od kardiovaskular-
                     učnoistraživački rad. Osnivač je i  nih bolesti.  Naprimjer, dokazano je   u pitanju ljekari i njihov pristup i meto- ova promjena znači za ljekare, a šta za
                     prvi predsjednik Udruženja kardi-  da zagađenje vazduha utiče na ve-  de liječenja pacijenata?          pacijente?
                     ologa Republike Srpske te osnivač
                     i prvi predsjednik Komore doktora
                     medicine Republike Srpske.
                                                          Edukacije su „conditio sine qua non“

                     DD: Kardiovaskularne bolesti i dalje
                     predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u   za bavljenje medicinom
                     svijetu. Redovni ste učesnik edukacija
                     o prevenciji kardiovaskularnih bolesti.   DD: Edukacija ljekara i medicinskog  istom mjestu u rijeci, potrebno je  sada svi ljekari imaju jednaku šan-
                     Zašto je postotak kardiovaskularnih   osoblja je nekako uvijek u fokusu.  da stalno plivate, a ako želite da  su, nema privilegovanih.
                     bolesti toliko visok i koliko je preven-  Koliko je moguće pratiti strelovito brz  idete uzvodno, potrebni su do-  Ovo je veliki iskorak u odnosu na
                                                          napredak medicinske nauke?       datni napori.                    vrijeme kada smo mi ljekari sami
                     cija bitna u sprečavanju nastanka kar-
                                                                                           Naročito  bih  pohvalio  direktora  snosili troškove edukacija, učešća
                     diovaskularnih bolesti? Kada započeti                                 UKC RS, prof. dr Vladu Đajića, što  na kongresima, ponekad čak i bez
                     sa prevencijom?                      LAZAREVIĆ: Edukacije su  je podržao sve kolege bez izuzet-        odobrenja direktora i ja vjerujem
                                                          „conditio sine qua non“ za bavlje-  ka,  što forsira edukaciju i nesebič-  da će mnogi ljekari, posebno mla-
                     LAZAREVIĆ: Postotak oboli-
                                                          nje medicinom. Dosta preporuka  no ih šalje u razne centre u Evro-  di, iskoristiti ovu šansu za usavrša-
                     jevanja od kardiovaskularnih bo-     se mijenja, dolaze novi uređaji i li-  pi i u svijetu, tako da svaki ljekar  vanje i profesionalni razvoj. Radu-
                     lesti u našoj zemlji je visok, prije   jekovi za liječenje bolesti srca.  Ja  zaposlen u UKC RS koji želi, ima  je me činjenica da kardiolozi iz RS
                     svega zbog velikog broja pušača,
                                                          imam običaj reći da je bavljenje  šansu za usavršavanjem. Klinič-  i BiH imaju priliku da postanu vid-
                     bolesnika sa neregulisanim krv-
                                                          kardiologijom i medicinom kao    ki centar snosi troškove boravka.  ljiviji na evropskoj i svjetskoj kar-
                     nim pritiskom, dijabetičara, goja-   plivanje u rijeci. Da biste ostali na  To se prvi put sistematski radi, tek  diološkoj sceni.   B
                     znih bolesnika, nezdrave prehrane
          18
   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23