Page 15 - Dnevna doza broj 19

DnevnaDoza

poremećaja. lih od MS važni su i zbog uticaja na
Dokazano je postojanje dvostruke Individualizirani tretman kvalitet života. Depresija ima uticaj
povezanosti perifernih markera in- na višestruke funkcionalne dome-
flamacije i depresije, što može ima- Zbog svega navedenog može- pacijentu. U obzir treba uzeti ne, uključujući energiju, kognici-
ti i terapeutske implikacije zbog mo zaključiti da su rano prepo- kombinaciju farmakoloških i ju, percepciju zdravlja i seksualnu
povezanosti promjena u imuno- znavanje i tretman depresivnog psihoterapeutskih mjera. funkciju. Također, utiče negativno
loškim markerima sa odgovorom poremećaja kod pacijenata obo- Tretman depresivnog poreme- i na saradljivost pri uzimanju imu-
na tretman antidepresivima. ljelih od MS od velike važnosti. ćaja kod oboljelih od MS zasno- nomodulirajuće terapije, što može
Kao rezultat istraživanja dokazano Tretman treba biti individu- van je na istim smjernicama kao dovesti i do lošijih dugoročnih is-
je da antiinflamatorni lijekovi mo- aliziran i prilagođen svakom i za opću populaciju. hoda bolesti.
gu ublažiti težinu depresije, a an- Dakle, liječenje bi trebalo započeti
tidepresivni efekti su opservirani i selektivnim inhibitorima ponovne
u kliničkim studijama primjene in- tita, slabljenje pamćenja i koncen- inventar depresivnosti (BDI) i skri- pohrane serotonina (SSRI), uklju-
hibitora citokina kod pacijenata sa tracije. Različiti neobjašnjivi somat- ning test od dva pitanja, pokazala čujući prije svega escitalopram (CI-
inflamatornim oboljenjima. ski problemi u smislu anksioznosti su senzitivnost i specifičnost u po- TALEA®), ali i sertralin (SERTAN®) i
Postojanje depresije je, također, ili osjećaja beznadežnosti umje- ređenjima sa zlatnim standardom paroksetin (DIPRESAN®), te fluok-
povezano sa bržom progresijom i sto tuge mogu, također, komplici- “Dijagnostički i statistički priručnik setin (FLUSETIN®) koji su pokaza- iskustva ljekara
lošijom prognozom MS. rati dijagnozu, posebno kod stari- mentalnih poremećaja - DSM” za li dobre rezultate u liječenju ovih
Sindrom velikog depresivnog po- jih osoba. veliki depresivni poremećaj. pacijenata, uz malo neželjenih dje-
remećaja sastoji se od simptoma Sa ciljem što preciznije distinkcije Poseban problem predstavljaju i lovanja. Posebnu pažnju treba po-
koji uključuju depresivno raspo- simptoma depresivnog poreme- učestalo prisustvo suicidalnih mi- svetiti nuspojavama lijekova, a lije-
loženje, anhedoniju, zamor, psi- ćaja i simptoma osnovne bolesti, sli, preokupacija suicidom, ili čak čenje uvijek treba započeti niskim
homotornu usporenost ili nemir, potrebno je obratiti pažnju na ko- broj pokušaja suicida u poređe- dozama.
suicidalne ideacije ili pokušaje, gnitivne i afektivne domene de- nju s općom populacijom. Povi- Osim toga, kognitivna bihevioral-
osjećaj krivnje i bezvrijednosti, presivne simptomatologije, što je šena prevalencija suicidalnih ide- na terapija efikasna je intervenci-
teškoće u koncentraciji, uključuju- inkorporirano u skalama procjene acija kod MS može se djelimično ja za liječenje blage do umjerene
ći vegetativne simptome sa smet- depresije u prisustvu somatskih objasniti osjećajem preuzimanja depresije kod bolesnika, a također
njama spavanja, apetita i seksual- oboljenja, a posebno kod MS. kontrole nad vlastitim životom pri može poboljšati pacijentov kvali-
ne funkcije. suočavanju sa onesposobljavaju- tet života, posebno ako se primje-
Poseban je izazov kod pacijenata Rano prepoznavanje ćom, nepredvidivom bolešću. Dru- njuje u kombinaciji sa antidepresi-
oboljelih od MS, prilikom postav- gi razlog može biti u neprepozna- vima. Kada su te opcije iscrpljene i
ljanja dijagnoze depresije, napravi- Različiti skrining testovi za depresi- toj depresiji te fokusiranju pažnje pacijent održava teške depresivne
ti razliku između simptoma koji su ju korišteni su u populaciji MS paci- na brigu o fizičkim simptomima, uz simptome, psihotične simptome ili
posljedica depresivnog poremeća- jenata sa ciljem dijagnosticiranja i zanemarivanje psiholoških proble- strukturirane suicidalne ideje, tre-
ja i onih koji se odnose na osnov- započinjanja tretmana. Tri skrining ma. ba razmotriti i elektrokonvulzivnu
nu bolest. Najčešći tzv. zajednički testa: Hamiltonova skala anksio- Rano prepoznavanje i tretman de- terapiju kao terapijsku opciju kod
simptomi su zamor, promjene ape- znosti i depresije (HADS), Beckov presivnog poremećaja kod obolje- ovih pacijenata. B

15

30. 6. 2022. 12:30:46
14-15 - ISKUSTVA LJEKARA - Depresivni poreme aj MS.indd 3
14-15 - ISKUSTVA LJEKARA - Depresivni poreme aj MS.indd 3 30. 6. 2022. 12:30:46