Page 33 - Dnevna doza broj 19
P. 33

DnevnaDoza






                                                                                        Tabela 1. Statistička značajnost HAQ skora u odnosu na
                   Izostanak tretmana utiče na                                          obrazovanje ispitanika

                   razvoj nesposobnosti                                                               Bez                                     Viša ili

                   Ispitivanje je pokazalo da pacijen-  uslovima pacijenti se kasnije od-             završene      Osnovna      Srednja      visoka
                   ti sa nižim nivoom obrazovanja te   lučuju na liječenje koje podrazu-              osnovne       škola        škola        stručna
                   nezaposleni pacijenti imaju veću   mijeva kupovinu skupih lijekova                 škole                                   sprema
                   funkcionalnu nesposobnost. Ra-   i plaćanje fizikalnih tretmana. Izo-
                   zlozi za to su teže prihvatanje   stanak tretmana je odgovoran za     Bez                        z = -1,059   z = -2,459   z = -2,579
                   bolesti, otežano shvatanje neop-  napredovanje oštećenja zglobo-      završene
                                                                                         osnovne
                   hodnosti i ciljeva liječenja te lo-  va i razvoj nesposobnosti u ranim   škole                   p = 0,289    p = 0,014*   p = 0,010*
                   šije finansijsko stanje. U ovakvim   fazama bolesti.


                                                                                         Osnovna      z = -1,059                 z = -2,433   z = -3,151
                 jana (Md) svih ispitanika je 60,00   = 0,85).                           škola
                 godina. Prosječno trajanje bolesti   Od ukupnog broja ispitanika, u                  p = 0,289                  p = 0,015*   p = 0,002*
                 iznosi sedam godina, i to 7,57 kod   radnom odnosu je bilo 28,39 po-                                                                                iskustva ljekara
                 ispitanika muškog pola i 7,62 kod   sto, nezaposlenih je bilo 18,51 po-
                 ispitanika ženskog pola.           sto, a 53,08 posto je već u penzi-   Srednja      z = -2,459    z = -2,433                z = -1,415
                 Funkcionalna sposobnost svih is-   ji. Dobijena je i statistički značajna   škola    p = 0,014*    p = 0,015*                p = 0,157
                 pitanika je oštećena. Koristeći HAQ   razlika HAQ skora u odnosu na
                 kao instrument za objektivizaciju   radni status ispitanika. Najznačaj-
                 funkcionalne sposobnosti, nađe-    nija razlika (z = -3,227, p = 0,001)   Viša ili   z = -2,579    z = -3,151   z = -1,415
                 na je njegova prosječna vrijed-    HAQ skora je između ispitanika ko-   visoka
                 nost 0,90, a kretala se u interva-  ji su zaposleni (N = 23, Md = 0,70)   stručna    p = 0,010*    p = 0,002*   p = 0,157
                 lu od 0,25 do 1,90. Medijana (Md)   i ispitanika koji su penzioneri (N =   sprema
                 HAQ skora svih ispitanika je 0,90.   43, Md = 1,05). Nije dobijena sta-
                 Kod 59,25 posto pacijenata nađe-   tistički značajna razlika HAQ skora
                 na je HAQ vrijednost između 0,00   u odnosu na prirodu posla koji is-  Kod ispitanika čija bolest traje od   Grafikon 1.
                 i 1,00, što ukazuje na lakšu nespo-  pitanici obavljaju (U = 37,000, z =   11 do 15 godina prosječan HAQ   HAQ skor u odnosu na
                 sobnost i ograničen funkcionalni   -1,488, p = 0,137).                skor je 1,25, dok je kod oboljelih   radni status ispitanika
                 status. HAQ skor od 1,01 do 2,00,   Medijana (Md) HAQ skora kod za-   čija bolest traje duže od 15 godina
                 koji označava ozbiljnije oštećenje   poslenih ispitanika iznosi 0,70,   prosječan HAQ skor 1,35. Nađena            HAQ skor /zbir/ i radni status
                 i veću nesposobnost, nađen je kod   a kreće se u intervalu od 0,25 do   je veoma slaba direktna korelaci-
                 40,74 posto pacijenata. Nijedan is-  1,60. Ispitanici koji se bave fizički   ja između dužine trajanja bolesti i   2,00
                 pitanik nije imao HAQ skor od 2,01   napornim poslom imaju prosje-    stepena funkcionalne sposobnosti                    39
                 do 3,00, što bi predstavljalo potpu-  čan HAQ 0,92, što je za 0,25 više   izražena HAQ skorom (rs = 0,088,   1,50            58
                 nu nesposobnost.                   u odnosu na HAQ skor ispitanika    p = 0,521).
                 Primjenom Mann-Whitneyjevog U      koji obavljaju posao bez fizičkog   Svi anketirani pacijenti su u lije-
                 testa nije dobijena statistički zna-  napora.                         čenju RA koristili medikamen-        HAQ skor /zbir/  1,00
                 čajna razlika HAQ skora ispitanika   Analizirajući korišćenje bolova-  toznu terapiju. Paracetamol i/ili
                 u odnosu na pol ili mjesto stano-  nja i nivo obrazovanja ispitanika,   NSAIL u liječenju RA koristi kao
                 vanja. Dobijena je statistički zna-  ustanovili smo da oni sa fakultet-  jedinu terapiju 16,04 posto ispi-  0,50
                 čajna razlika HAQ skora u odnosu   skim obrazovanjem većinom rijet-   tanika. U ovoj grupi ispitanici su
                 na nivo obrazovanja i radni status   ko koriste bolovanje, dok bolesni-  uglavnom osobe čija bolest tra-    0,00
                 ispitanika.                        ci sa niskim nivoom obrazovanja    je kratko (Md 4,00 godine). Para-          nezaposlen  zaposlen  penzioner
                 Od ukupnog broja ispitanika njih   bolovanje koriste češće. Razlozi za   cetamol i/ili NSAIL, u kombinaciji             Radni status
                 20,98 posto je bez osnovnog obra-  takav rezultat su veća funkcional-  sa kortikosteroidima koristi 14,81
                 zovanja, 23,45 posto sa završenom   na nesposobnost osoba sa niskim   posto pacijenata. To su pacijenti   ji sa kortikosteroidima iznosi 0,90.
                 osnovnom školom, 43,20 posto sa    nivoom obrazovanja i razlika u pri-  čija bolest traje znatno duže (Md   Kombinovanu terapiju lijekovima
                 završenom srednjom školom, dok     rodi posla koji obavljaju (osobe sa   13,5 godina). DMARD samostalno   iz grupe DMARD koristi 4,93 po-
                 12,34 posto ispitanika ima zavr-   nižim nivoom obrazovanja češće     u terapiji koristi 19,75 posto paci-  sto pacijenata, sa prosječnim HAQ
                 šenu višu stručnu školu ili fakul-  obavljaju fizički teške poslove).  jenata, sa medijanom trajanja bo-  skorom 0,99 i dužinom trajanja
                 tet. Dobijena je visoko statistički                                   lesti od 8,00 godina. Najveći broj   bolesti >10 godina. Od ukupnog
                 značajna razlika HAQ skora u od-   Liječenje RA                       pacijenata (49,38 posto) u tera-    broja ispitanih, njih 80,24 posto
                 nosu na nivo obrazovanja ispita-                                      piji koristi DMARD, u kombinaciji   je prošlo fizikalni tretman. Od to-
                 nika, sa statistički značajnom ra-  Prema podacima iz literature, du-  sa peroralnom ili parenteralnom    ga 63,07 posto pacijenata je proš-
                 zlikom (z = -2,459, p = 0,014) HAQ   žina trajanja bolesti direktno uti-  primjenom kortikosteroida. Naj-  lo stacionirani fizikalni tretman.
                 skora ispitanika koji nemaju zavr-  če na funkcionalnu sposobnost     niže vrijednosti HAQ skora (0,70)   Njihov prosječan HAQ skor izno-
                 šenu osnovnu školu (N = 16, Md     pacijenta. Pacijenti obično ima-   imaju pacijenti koji u terapiji ko-  si 0,99, što odgovara prosječnom
                 = 1,325) i ispitanika koji su završili   ju umjerenu nesposobnost unu-  riste paracetamol ili NSAIL, što se   HAQ skoru pacijenata koji su prošli
                 srednju školu (N = 35, Md = 0,85).   tar dvije godine od postavljanja   može objasniti kratkim trajanjem   samo ambulantni fizikalni tretman
                 Takođe je dobijena statistički zna-  dijagnoze bolesti, a teži poreme-  bolesti (Md dužine trajanja bole-  (HAQ skor 1,00). Bez fizikalnog tre-
                 čajna razlika (z = -2,579, p = 0,010)   ćaj pokretljivosti tokom 10 godi-  sti iznosi četiri godine). Najviše vri-  tmana bilo je 19,76 posto pacije-
                 HAQ skora ispitanika koji nemaju   na trajanja RA. Prosječno trajanje   jednosti HAQ skora, a samim tim i   nata, sa prosječnim HAQ skorom
                 završenu osnovnu školu (N = 16,    bolesti svih ispitanika iznosi 7,60   najveću funkcionalnu nesposob-   0,91. Primjenom Kruskal Walliso-
                 Md = 1,325) i ispitanika koji su za-  godinu, i to 7,57 kod ispitanika   nost imaju ispitanici koji u terapi-  vog testa nije dobijena statistički
                 vršili višu ili visoku školu (N = 9, Md   muškog pola i 7,62 kod ispitanika   ji koriste paracetamol ili NSAIL, u   značajna razlika (  2 = 0,517, df = 2,
                 = 0,65). Statistički značajna razlika   ženskog pola. U grupi ispitanika sa   kombinaciji sa kortikosteroidima.   p = 0,772) HAQ skora u odnosu na
                 (z = -2,433, p = 0,015) HAQ skora   dužinom trajanja bolesti od jed-  Medijana (Md) trajanja njihove bo-  fizikalnu terapiju koju su koristili
                 je dobijena između ispitanika koji   ne do pet godina prosječan HAQ   lesti je, takođe, najviša i iznosi 13,5   ispitanici. Među ispitanicima nije
                 imaju završenu osnovnu školu (N    skor je 0,75, dok je kod pacijena-  godina. Medijana (Md) HAQ skora    bilo pacijenata kojima je zbog te-
                 = 21, Md = 1,05) i ispitanika koji su   ta sa dužinom trajanja bolesti od   za pacijente koji koriste DMARD li-  goba izazvanih RA bilo neophod-
                 završili srednju školu (N = 35, Md   šest do 10 godina HAQ skor 0,90.   jekove samostalno ili u kombinaci-  no hirurško liječenje.  B
                                                                                                                                                                  33








                                                                                                                                                                30. 6. 2022.   14:04:49
        32-33 - ISKUSTVA LJEKARA - Reumatoidni artritis.indd   3
        32-33 - ISKUSTVA LJEKARA - Reumatoidni artritis.indd   3                                                                                                30. 6. 2022.   14:04:49
   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38