Okluzivni zavoji ne smiju se koristiti, budući da u takvim uslovima keratolitičko djelovanje salicilne kiseline može dovesti do pojačane apsorpcije steroida.
Lokalna i sistemska toksičnost su uobičajene, naročito nakon dugotrajne, kontinuirane primjene masti na velika područja oštećene kože, na pregibima ili uz polietilenske zavoje. Ako se mast primjenjuje u djece ili na licu, terapija ne smije trajati duže od 5 dana. Dugotrajnu, kontinuiranu terapiju treba izbjegavati u svih pacijenata, bez obzira na životnu dob.
Topikalna primjena kortikosteroida kod psorijaze može biti rizična usljed brojnih razloga, što uključuje povratne (rebound) relapse nakon razvoja tolerancije, rizik od generalizirane pustularne psorijaze i lokalnu sistemsku toksičnost zbog narušene funkcije kože kao barijere. Važno je pažljivo nadzirati pacijenta.
Opasno je ako BETHASAL mast dođe u kontakt s očima. Treba izbjegavati kontakt masti s očima i sluznicama.
Sistemska apsorpcija betametazon dipropionata i salicilne kiseline može biti povećana ako se liječi velika površina tijela ili kožni pregibi tokom produženih vremenskih perioda ili s prekomjernim količinama steroida. U tim slučajevima treba poduzeti odgovarajuće mjere opreza, posebno u dojenčadi i djece.
Ako se tokom primjene BETHASAL masti razvije iritacija ili senzitizacija, liječenje treba prekinuti.
Svako neželjeno djelovanje prijavljeno nakon sistemske primjene kortikosteroida, uključujući i supresiju nadbubrežne žlijezde, također se može javiti uz topikalne kortikosteroide, posebno u dojenčadi i djece.
Ako se razvije prekomjerna suhoća ili povećana iritacija kože, treba prekinuti primjenu ovog lijeka.
Vizualni poremećaj može biti prijavljen nakon sistemske i topikalne (uključujući i intranazalnu, inhalatornu i intraokularnu) primjene kortikosteroida. Kod prisutnih simptoma kao što su zamagljen vid ili drugi vizualni poremećaji, treba razmotriti upućivanje pacijenta na oftalmološki pregled u svrhu procjene potencijalnih uzroka vizualnih poremećaja, koji mogu uključivati kataraktu, glaukom ili rijetke bolesti poput centralne serozne horioretinopatije (CSHR) koja je bila prijavljivana nakon sistemske i topikalne primjene kortikosteroida.
Pedijatrijska populacija: pri komparaciji s odraslim pacijentima, pedijatrijski pacijenti mogu biti podložniji topikalnim kortikosteroidima izazvanoj supresiji hipotalamičko-hipofizno-adrenalne osi i egzogenim kortikosteroidnim učincima, zbog izraženije apsorpcije usljed veće površine kože u odnosu na tjelesnu težinu.
U djece liječene topikalnim kortikosteroidima prijavljivani su: supresija hipotalamičko-hipofizno-adrenalne osi, Cushingov sindrom, linearno usporenje rasta, odgođeno povećanje tjelesne težine i intrakranijalna hipertenzija. Manifestacije adrenalne supresije u djece uključuju niske nivoe kortizola u plazmi i izostanak odgovora na ACTH stimulaciju. Manifestacije intrakranijalne hipertenzije uključuju izbočenje fontanele, glavobolje i bilateralni edem papile.