Page 12 - Dnevna doza broj 17
P. 12

DnevnaDoza





                         Rizični faktori u nastanku





                         moždanog udara







                  iskustva ljekara
                          Selektivni beta-blokatori primarno blokiraju samo beta-1 receptore. Time se djeluje samo na srce, dok
                          funkcija ostalih organskih sistema ostaje nepromijenjena. Najpoznatiji i najčešće korišteni selektivni
                          beta-blokatori su atenolol i metoprolol, a u posljednjih 10 godina češće se primjenjuju visokoselektivni

                          beta-1 blokator – bisoprolol (npr. PROBILOL®) i nebivolol.



                           Autor:  Dr. Merima Ramić, specijalista porodične medicine,
                                   JZU DZ Ključ



                               erebrovaskularne bolesti       mozga ili, rjeđe, moždane vene,    udar ili TIA (prolazni ishemijski   Uticaj najčešćih faktora rizika u na-
                               (CVB) predstavljaju značajan   usljed aterosklerotske cerebral-   napadi),                          stanku moždanog udara:
                               medicinski, socijalni i eko-   ne bolesti.                       − naslijeđe (podaci o članovima    − Pušenje. Metaanaliza čak 32
                         Cnomski problem na global-          2. Drugi način nastanka je krvare-  porodice koji su imali moždani     istraživanja pokazala je da puše-
                          nom nivou.                          njem u moždani parenhim zbog       udar).                             nje povećava rizik od nastanka
                          Uprkos velikim naporima koji se     prsnuća krvnog suda (hemora-      Faktori rizika na koje se može uti-  moždanog udara za 50 posto.
                          ulažu u njihovu prevenciju, CVB i   gijski).                          cati (promjenljivi faktori rizika):    Pušači imaju značajno viši nivo
                          dalje (uz srčana oboljenja i mali-    Oni čine preostalih 15 posto    − hipertenzija,                     ukupnog holesterola, trigliceri-
                          gne tumore) zauzimaju treće mje-    moždanih udara. Nastaju kao po-   − tjelesna neaktivnost,                    da, lipoproteina vrlo niske gu-
                          sto po mortalitetu i morbiditetu u   sljedica rupture oslabljenih krv-  − neodgovarajuća prehrana,                  stoće (VLDL), lipoproteina niske
                          svijetu. Istovremeno, one su i je-  nih žila usljed hipertenzije, arte-  − prekomjerna tjelesna težina,                      gustoće (LDL) te niži nivo lipo-
                          dan od najčešćih uzroka invalid-    riovenske malformacije i tumora.  − pušenje,                          proteina visoke gustoće (HDL)
                          nosti u odrasloj populaciji savre-    Subarahnoidalna  krvarenja      − konzumiranje alkohola,            i apolipoproteina A1 koji ima-
                          menog društva.                      (SAH) najčešće nastaju zbog ane-  − fibrilacija atrija,               ju  angioprotektivno  dejstvo.  S
                                                              urizmatskih ruptura cerebralnih   − hiperholesterolemija,             druge strane, prestankom puše-
                          Nastanak moždanog                   arterija ili kao posljedica traume.  − dijabetes (DM),                nja ubrzano se smanjuje rizik od

                          udara                                                                 − depresija,                        moždanog udara te se nakon pet
                                                             Prevencija moždanog                − stres.                            godina rizik od moždanog udara
                          Smrtnost od CVB-a raste sa život-  udara                              U okviru prevencije moždanog        izjednačava sa rizikom nepušača.
                          nom dobi, tako da je u sedmom                                         udara primjenjuje se više postu-   − Alkohol. Istraživanja su pokazala
                          desetljeću života najčešći uzrok   Prevencija moždanog udara može     paka kojima se mogu modificirati    da su krvne žile alkoholičara pro-
                          smrti.                             biti primarna i sekundarna:        promjenljivi faktori rizika:        sječno 10 godina starije od bio-
                          Moždani udar predstavlja akutno    − primarna se odnosi na modifi-    − djelovanje na faktore rizika po-  loške starosti istoga.
                          neurološko zbivanje koje nastaje    kaciju faktora rizika zdravih oso-  vezane sa načinom života (pu-    − Fizička aktivnost. Dokazano je
                          kao posljedica poremećaja možda-    ba, koje još nisu dobile moždani   šenje, alkoholizam, zloupotre-     da povećana fizička aktivnost
                          ne cirkulacije te nedovoljne opskr-  udar.                             ba droga, tjelesna neaktivnost i   dovodi do snižavanja krvnog pri-
                          be dijelova mozga kisikom i hran-  − sekundarna se provodi kod oso-    pretilost, nezdrava ishrana, stres,   tiska, smanjenja tjelesne težine
                          ljivim materijama.                  ba koje su preboljele moždani      upotreba oralnih kontraceptiva).   i povećanja tolerancije glukoze
                          Definicija moždanog udara, prema    udar, da bi se spriječio nastanak   − liječenje bolesti koje predstav-  te samim tim utiče na smanjenje
                          Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,   novog.                          ljaju rizične faktore i smanjiva-  ovih rizičnih faktora u nastanku
                          glasi: “Moždani udar je klinički sin-  Postoji mnogo dokaza koji upu-  nje uticaja tih rizičnih faktora   moždanog udara. Osim toga, po-
                          drom definiran kao naglo nastali   ćuju na to da su razne okolnosti,   na učestalost moždanog uda-        većana fizička aktivnost dovodi
                          žarišni ili, rjeđe, globalni neurološ-  stanja, ponašanje, životne navike   ra: (hipertenzija, srčane bolesti:   do porasta nivoa HDL i sniža-
                          ki deficit, koji traje duže od 24 sata   i bolesti značajno povezane s inci-  atrijska fibrilacija i ostale srčane   vanja LDL holesterola, kao i do
                          ili dovodi do smrti, a može se obja-  dencijom moždanog udara.         aritmije, bolesti srčanih zalistaka,   promocije zdravog načina života.
                          sniti samo cerebrovaskularnim po-  Moždani udar je heterogena i        kardiomiopatija, opsežni infarkt   Jednaku korist imaju osobe oba
                          remećajem.“                        multifaktorska bolest uzrokovana    miokarda, endokarditis, otvoreni   spola, mlađe i starije životne do-
                          Kao posljedica, nastaje oštećenje   kombinacijom više različitih fak-  foramen ovale, hipertrofija lije-  bi, sa ili bez prethodne koronar-
                          dijelova mozga i funkcija kojima   tora: vaskularnih, genetskih i fak-  ve komore, TIA, značajna steno-   ne bolesti.
                          upravlja oštećeni dio mozga. U     tora okoline. Neki od faktora rizika   za karotidnih arterija > 75 posto   − Tjelesna masa. Kod indeksa tje-
                          pogođenom dijelu mozga nervne      povećavaju rizik za nastanak mož-   lumena; povišen holesterol, DM,    lesne mase veće od 30 kg/m2,
                          ćelije su trajno oštećene, što znači   danog udara, dok drugi djeluju in-  hiperhomocistinemija, hiperkoa-  povećava se rizik od nastanka
                          da ne postoji mogućnost njihovog   direktno povećavajući sklonost na-  gulabilnost, povišen hematokrit,   moždanog udara za 1,93 puta,
                          oporavka ili zamjene.              stanku bolesti koja može dovesti    stanja hiperviskoznosti krvi i va-  a ishemijskog moždanog udara
                          Ovisno o mehanizmu oštećenja       do moždanog udara.                  skulitisi).                        za 1,78 puta, dok istovremeno
                          moždanih struktura, moždani udar   Rizične faktore za nastanak mož-   − u slučaju ishemijskog moždanog    povećanje omjera struka i boko-
                          može nastati na dva načina:        danog udara možemo svrstati u       udara, uz djelovanje na faktore    va povećava rizik od moždanog
                          1. Okluzijom arterija – sa poslje-  dvije grupe:                       rizika propisuju se i određeni li-  udara čak do tri puta.
                           dičnom ishemijom pripadajućeg     Faktori rizika na koje se ne može   jekovi: peroralni antikoagulansi i   − Stres. Danas se smatra da je stres
                           opskrbnog područja krvnog su-     uticati (nepromjenjivi):            antiagregaciona terapija.          ne samo povezan sa drugim fak-
                           da (ishemijski). Ovi udari čine   − dob,                             − u slučaju značajne stenoze karo-  torima rizika od moždanog uda-
                           85 posto svih moždanih udara.     − spol,                             tidnih arterija > 75 posto lumena   ra, nego je i samostalan faktor
                           Uzrokovani su okluzijom veli-     − rasa,                             pristupa se operativnom tretma-    rizika, od  cerebrovaskularnih,
                           kih i malih krvnih sudova vrata,   − prethodno preboljeni moždani     nu karotidne stenoze.              srčanih i drugih bolesti. Reakci-
               12








                                                                                                                                                                20. 12. 2021.   10:49:48
        12-13 ISKUSTVA LJEKARA - Faktori rizika za moždani udar.indd   2                                                                                        20. 12. 2021.   10:49:48
        12-13 ISKUSTVA LJEKARA - Faktori rizika za moždani udar.indd   2
   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17