Page 12 - Dnevna doza broj 17
P. 12
DnevnaDoza
Rizični faktori u nastanku
moždanog udara
iskustva ljekara
Selektivni beta-blokatori primarno blokiraju samo beta-1 receptore. Time se djeluje samo na srce, dok
funkcija ostalih organskih sistema ostaje nepromijenjena. Najpoznatiji i najčešće korišteni selektivni
beta-blokatori su atenolol i metoprolol, a u posljednjih 10 godina češće se primjenjuju visokoselektivni
beta-1 blokator – bisoprolol (npr. PROBILOL®) i nebivolol.
Autor: Dr. Merima Ramić, specijalista porodične medicine,
JZU DZ Ključ
erebrovaskularne bolesti mozga ili, rjeđe, moždane vene, udar ili TIA (prolazni ishemijski Uticaj najčešćih faktora rizika u na-
(CVB) predstavljaju značajan usljed aterosklerotske cerebral- napadi), stanku moždanog udara:
medicinski, socijalni i eko- ne bolesti. − naslijeđe (podaci o članovima − Pušenje. Metaanaliza čak 32
Cnomski problem na global- 2. Drugi način nastanka je krvare- porodice koji su imali moždani istraživanja pokazala je da puše-
nom nivou. njem u moždani parenhim zbog udar). nje povećava rizik od nastanka
Uprkos velikim naporima koji se prsnuća krvnog suda (hemora- Faktori rizika na koje se može uti- moždanog udara za 50 posto.
ulažu u njihovu prevenciju, CVB i gijski). cati (promjenljivi faktori rizika): Pušači imaju značajno viši nivo
dalje (uz srčana oboljenja i mali- Oni čine preostalih 15 posto − hipertenzija, ukupnog holesterola, trigliceri-
gne tumore) zauzimaju treće mje- moždanih udara. Nastaju kao po- − tjelesna neaktivnost, da, lipoproteina vrlo niske gu-
sto po mortalitetu i morbiditetu u sljedica rupture oslabljenih krv- − neodgovarajuća prehrana, stoće (VLDL), lipoproteina niske
svijetu. Istovremeno, one su i je- nih žila usljed hipertenzije, arte- − prekomjerna tjelesna težina, gustoće (LDL) te niži nivo lipo-
dan od najčešćih uzroka invalid- riovenske malformacije i tumora. − pušenje, proteina visoke gustoće (HDL)
nosti u odrasloj populaciji savre- Subarahnoidalna krvarenja − konzumiranje alkohola, i apolipoproteina A1 koji ima-
menog društva. (SAH) najčešće nastaju zbog ane- − fibrilacija atrija, ju angioprotektivno dejstvo. S
urizmatskih ruptura cerebralnih − hiperholesterolemija, druge strane, prestankom puše-
Nastanak moždanog arterija ili kao posljedica traume. − dijabetes (DM), nja ubrzano se smanjuje rizik od
udara − depresija, moždanog udara te se nakon pet
Prevencija moždanog − stres. godina rizik od moždanog udara
Smrtnost od CVB-a raste sa život- udara U okviru prevencije moždanog izjednačava sa rizikom nepušača.
nom dobi, tako da je u sedmom udara primjenjuje se više postu- − Alkohol. Istraživanja su pokazala
desetljeću života najčešći uzrok Prevencija moždanog udara može paka kojima se mogu modificirati da su krvne žile alkoholičara pro-
smrti. biti primarna i sekundarna: promjenljivi faktori rizika: sječno 10 godina starije od bio-
Moždani udar predstavlja akutno − primarna se odnosi na modifi- − djelovanje na faktore rizika po- loške starosti istoga.
neurološko zbivanje koje nastaje kaciju faktora rizika zdravih oso- vezane sa načinom života (pu- − Fizička aktivnost. Dokazano je
kao posljedica poremećaja možda- ba, koje još nisu dobile moždani šenje, alkoholizam, zloupotre- da povećana fizička aktivnost
ne cirkulacije te nedovoljne opskr- udar. ba droga, tjelesna neaktivnost i dovodi do snižavanja krvnog pri-
be dijelova mozga kisikom i hran- − sekundarna se provodi kod oso- pretilost, nezdrava ishrana, stres, tiska, smanjenja tjelesne težine
ljivim materijama. ba koje su preboljele moždani upotreba oralnih kontraceptiva). i povećanja tolerancije glukoze
Definicija moždanog udara, prema udar, da bi se spriječio nastanak − liječenje bolesti koje predstav- te samim tim utiče na smanjenje
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, novog. ljaju rizične faktore i smanjiva- ovih rizičnih faktora u nastanku
glasi: “Moždani udar je klinički sin- Postoji mnogo dokaza koji upu- nje uticaja tih rizičnih faktora moždanog udara. Osim toga, po-
drom definiran kao naglo nastali ćuju na to da su razne okolnosti, na učestalost moždanog uda- većana fizička aktivnost dovodi
žarišni ili, rjeđe, globalni neurološ- stanja, ponašanje, životne navike ra: (hipertenzija, srčane bolesti: do porasta nivoa HDL i sniža-
ki deficit, koji traje duže od 24 sata i bolesti značajno povezane s inci- atrijska fibrilacija i ostale srčane vanja LDL holesterola, kao i do
ili dovodi do smrti, a može se obja- dencijom moždanog udara. aritmije, bolesti srčanih zalistaka, promocije zdravog načina života.
sniti samo cerebrovaskularnim po- Moždani udar je heterogena i kardiomiopatija, opsežni infarkt Jednaku korist imaju osobe oba
remećajem.“ multifaktorska bolest uzrokovana miokarda, endokarditis, otvoreni spola, mlađe i starije životne do-
Kao posljedica, nastaje oštećenje kombinacijom više različitih fak- foramen ovale, hipertrofija lije- bi, sa ili bez prethodne koronar-
dijelova mozga i funkcija kojima tora: vaskularnih, genetskih i fak- ve komore, TIA, značajna steno- ne bolesti.
upravlja oštećeni dio mozga. U tora okoline. Neki od faktora rizika za karotidnih arterija > 75 posto − Tjelesna masa. Kod indeksa tje-
pogođenom dijelu mozga nervne povećavaju rizik za nastanak mož- lumena; povišen holesterol, DM, lesne mase veće od 30 kg/m2,
ćelije su trajno oštećene, što znači danog udara, dok drugi djeluju in- hiperhomocistinemija, hiperkoa- povećava se rizik od nastanka
da ne postoji mogućnost njihovog direktno povećavajući sklonost na- gulabilnost, povišen hematokrit, moždanog udara za 1,93 puta,
oporavka ili zamjene. stanku bolesti koja može dovesti stanja hiperviskoznosti krvi i va- a ishemijskog moždanog udara
Ovisno o mehanizmu oštećenja do moždanog udara. skulitisi). za 1,78 puta, dok istovremeno
moždanih struktura, moždani udar Rizične faktore za nastanak mož- − u slučaju ishemijskog moždanog povećanje omjera struka i boko-
može nastati na dva načina: danog udara možemo svrstati u udara, uz djelovanje na faktore va povećava rizik od moždanog
1. Okluzijom arterija – sa poslje- dvije grupe: rizika propisuju se i određeni li- udara čak do tri puta.
dičnom ishemijom pripadajućeg Faktori rizika na koje se ne može jekovi: peroralni antikoagulansi i − Stres. Danas se smatra da je stres
opskrbnog područja krvnog su- uticati (nepromjenjivi): antiagregaciona terapija. ne samo povezan sa drugim fak-
da (ishemijski). Ovi udari čine − dob, − u slučaju značajne stenoze karo- torima rizika od moždanog uda-
85 posto svih moždanih udara. − spol, tidnih arterija > 75 posto lumena ra, nego je i samostalan faktor
Uzrokovani su okluzijom veli- − rasa, pristupa se operativnom tretma- rizika, od cerebrovaskularnih,
kih i malih krvnih sudova vrata, − prethodno preboljeni moždani nu karotidne stenoze. srčanih i drugih bolesti. Reakci-
12
20. 12. 2021. 10:49:48
12-13 ISKUSTVA LJEKARA - Faktori rizika za moždani udar.indd 2 20. 12. 2021. 10:49:48
12-13 ISKUSTVA LJEKARA - Faktori rizika za moždani udar.indd 2