Najčešće zabilježene neželjene reakcije su mučnina i omaglica, a obje se javljaju u više od 10% pacijenata.
Za procjenu učestalosti neželjenih reakcija koriste se sljedeće definicije:
veoma često (≥1/10), često (≥1/100, <1/10), manje često (≥1/1.000, <1/100), rijetko (≥1/10.000, <1/1000), veoma rijetko (<1/10.000) i nepoznato (učestalost se ne može procijeniti na osnovu raspoloživih podataka).
Srčani poremećaji
Manje često: kardiovaskularna regulacija (palpitacija, tahikardija) Ove neželjene reakcije posebno se mogu javiti nakon intravenske primjene tramadola i u pacijenata koji su pod fizičkim stresom.
Rijetko: bradikardija.
Pretrage
Rijetko: povećanje krvnog pritiska.
Vaskularni poremećaji
Manje često: kardiovaskularna regulacija (posturalna hipotenzija ili kardiovaskularni kolaps) Ove neželjene reakcije posebno se mogu javiti nakon intravenske primjene tramadola i u pacijenata koji su pod fizičkim stresom.
Poremećaji metabolizma i ishrane
Rijetko: promjene apetita.
Nepoznato: hipoglikemija.
Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji
Rijetko: respiratorna depresija, dispnea.
Ako su preporučene doze značajno premašene i ako se istovremeno primjenjuju lijekovi koji imaju centralno depresivno djelovanje (vidjeti dio 4.5.), može se javiti respiratorna depresija.
Zabilježeno je pogoršanje astme, iako nije utvrđena uzročna veza.
Poremećaji nervnog sistema
Veoma često: omaglica.
Često: glavobolja, pospanost.
Rijetko: parestezija, tremor, epileptiformne konvulzije, nevoljne mišićne kontrakcije, abnormalna koordinacija, sinkopa, poremećaji govora.
Konvulzije se uglavnom javljaju nakon primjene visokih doza tramadola ili nakon istovremenog liječenja s lijekovima koji mogu sniziti prag za pojavu konvulzija (vidjeti dijelove 4.4. i 4.5.).
Psihijatrijski poremećaji
Rijetko: halucinacije, smetenost, poremećaj spavanja, delirij, anksioznost i noćne more. Psihičke neželjene reakcije koje mogu nastati nakon primjene tramadola, individualno variraju po intenzitetu i prirodi (ovisno od osobnosti pacijenta i trajanja liječenja). One uključuju: promjene raspoloženja (obično ushićenost, povremeno disforija), promjene aktivnosti (obično supresija, povremeno povećana aktivnost) i promjene kognitivnog i senzornog kapaciteta (npr. ponašanje pri donošenju odluka, poremećaji percepcije). Moguća je pojava ovisnosti.
Simptomi ustezanja, slični onima koji se javljaju nakon prekida primjene opijata, mogu se javiti kako slijedi: agitacija, anksioznost, nervoza, nesanica, hiperkinezija, tremor i gastrointestinalni simptomi. Ostali simptomi, koji su uočeni veoma rijetko kod prekida primjene tramadola, uključuju: napade panike, tešku anksioznost, halucinacije, parestezije, tinitius i neuobičajene simptome od strane CNS-a (npr. smetenost, deluzije, depersonalizacija, derealizacija, paranoja).
Poremećaji oka
Rijetko: mioza, midrijaza, zamagljen vid.
Gastrointestinalni poremećaji
Veoma često: mučnina.
Često: povraćanje, konstipacija, suha usta.
Manje često: gađenje, gastrointestinalna nalagoda (osjećaj pritiska u želucu, nadutost), dijareja.
Poremećaji kože i potkožnog tkiva
Često: hiperhidroza.
Manje često: dermalne reakcije (npr. pruritus, osip, urtikarija).
Poremećaji mišićno-koštanog i vezivnog tkiva
Rijetko: motorička slabost.
Hepatobilijarni poremećaji
U nekoliko izoliranih slučajeva zabilježen je porast vrijednosti jetrenih enzima, u vremenskoj povezanosti s terapijskom primjenom tramadola.
Poremećaji bubrega i mokraćnog sistema
Rijetko: poremećaji mokrenja (dizurija i retencija urina).
Poremećaji imunološkog sistema
Rijetko: alergijske reakcije (npr. dispneja, bronhospazam, zvuk sličan zviždanju prilikom disanja, angioneurotski edem) i anafilaksa.
Opći poremećaji
Često: umor.
Prijavljivanje sumnje na neželjena djelovanja lijeka
Prijavljivanje sumnje na neželjena djelovanja lijekova, a nakon stavljanja lijeka u promet, je od velike važnosti za formiranje kompletnije slike o bezbjedonosnom profilu lijeka, odnosno za formiranje što bolje ocjene odnosa korist/rizik pri terapijskoj primjeni lijeka.
Proces prijave sumnji na neželjena djelovanja lijeka doprinosi kontinuiranom praćenju odnosa koristi/rizik i adekvatnoj ocjeni bezbjedonosnog profila lijeka. Od zdravstvenih stručnjaka se traži da prijave svaku sumnju na neželjeno djelovanje lijeka direktno ALMBIH. Prijava se može dostaviti:
- putem softverske aplikacije za prijavu neželjenih djelovanja lijekova za humanu upotrebu (IS Farmakovigilansa) o kojoj više informacija možete dobiti u nasoj Glavnoj kancelariji za farmakovigilansu, ili
- putem odgovarajućeg obrasca za prijavljivanje sumnji na neželjena djelovanja lijeka, koji se mogu naći na internet adresi Agencije za lijekove: www.almbih.gov.ba. Popunjen obrazac se može dostaviti ALMBIH putem pošte, na adresu Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, Veljka Mlađenovica bb, Banja Luka, ili elektronske pošte (na e-mail adresu:ndl@almbih.gov.ba).