Page 6 - Dnevna doza broj 12
P. 6

DnevnaDoza





















             aktuelno












































                    Važnost vitamina D za zdravlje





                     U literaturi se sve češće spominje i promovira uloga vitamina D kao važnog nutrijenta sa brojnim

                     pozitivnim zdravstvenim benefitima (pored funkcije vezane za mineralizaciju) u širokom spektru
                     različitih bolesti i stanja. S jedne strane, u naučnoj zajednici postoji veliki interes za provjerom ovih

                     tvrdnji, a broj raspoloživih informacija svakim danom sve više raste (na bazi PubMed raspoloživo je
                     više od 60.000 naučnih radova vezanih isključivo za vitamin D). S druge strane, sve češće se uočava
                     nedostatak vitamina D u većem dijelu populacije, uz sve glasnije inicijative za promjenom smjernica

                     koje se referiraju na preporučene dnevne potrebe za ovim vitaminom.


                       ako ga nazivamo vitaminom, ra-   se najboljim indikatorom statu-    imunološke funkcije u ovim tkivi-  tunjevine 68 IU, jedno kokošije jaje
                       di se zapravo o steroidnom hor-  sa vitamina D u organizmu. Osim    ma.                                44 IU...) te je na ovaj način moguće
                       monu. Za razliku od vitamina ko-  endogenog, jetra koristi i egzoge-  Kako je VDR ubikvitaran u nukle-  osigurati prosječno samo oko 100-
                    Iji su antioksidanti ili kofaktori u   ne, relativno malobrojne prirodne   usima ćelija svih tkiva, kao i ćeli-  200 IU vitamina D dnevno.
                     enzimatskim reakcijama, steroidni   izvore vitamina D iz hrane. 25(OH)  jama imunog sistema,  djelovanje   Oko 80-90 posto vitamina D se sin-
                     hormoni reguliraju ekspresiju ge-  D se smatra prohormonom koji se    1,25(OH)2D može dovesti do ek-     tetizira u koži. Samo uzak spektar
                     na – “uključivanje” ili “isključivanje”   daljnjom hidroksilacijom uz po-  spresije gena gotovo na bilo ko-  sunčevih UVB zraka (talasnih duži-
                     proteina – u skladu sa potrebama   moć 1-α-hidroksilaze, većinom u    jem mjestu u tijelu. Ove endokrine,   na od 290 do 320 nm) može aktivi-
                     organizma. Vitamin D se proizvo-   bubrezima, pretvara u biološki ak-  autonomne autokrine i parakrine   rati 7-dehidroholesterol u epider-
                     di aktivacijom biljnih ili životinjskih   tivnu formu 1,25(OH)2D ili kalcitri-  funkcije vitamina D dobro objaš-  mu, a umjereno izlaganje suncu
                     sterolnih frakcija (fitosterola i hole-  ol.                          njavaju širok raspon učinka vitami-  tokom  ljeta  omogućava  sintezu
                     sterola) putem sunčeve svjetlosti.  Direktno ili indirektno (vezivanjem   na D kod raznih patoloških proce-  10.000 do 20.000 IU vitamina D.
                                                        na VDR - nukleusni hormonski re-   sa i bolesti.                      Boravkom u području iznad 33°
                     Biohemija vitamina D               ceptor za vitamin D), 1,25(OH)2D   Osiguravanje prikladnih koncen-    geografske širine, a naročito zimi,
                                                        pokazuje klasične endokrine učin-  tracija 25(OH)D je od najveće važ-  proizvodnja vitamina D se smanju-
                     U biljkama steroli prelaze u vita-  ke i regulira najmanje 200 različitih   nosti za optimalnu produkciju ak-  je do minimuma. Institucionalizi-
                     min D2 (ergokalciferol), a kod ži-  gena. Konverzija u 1,25(OH)2D se u   tiviranog 1,25(OH)2D. Hrana je   rane osobe u zatvorenim prostori-
                     votinja i ljudi 7-dehidroholesterol   nešto manjoj mjeri dešava i u ra-  ograničen izvor vitamina D3 i D2.   ma (škole, zatvori, domovi za stare,
                     (prekursor u koži) prelazi u vitamin   znim drugim tkivima, poput moz-  Osim ribljeg ulja i određenih vrsta   bolnice) rijetko su direktno izlože-
                     D3 (holekalciferol), koji se preno-  ga, dojke, kože, u monocitima i   bijele i plave ribe (bakalar, haringa,   ne sunčevoj svjetlosti.
                     si do jetre gdje se hidroksilira u   makrofagima. Ova lokalna produk-  sabljarka, losos, srdela…), ostala   Melanin apsorbira UV zračenje i
                     25(OH)D ili kalcidiol, najvažniju cir-  cija aktivnog vitamina D regulira   hrana sadržava relativno male ko-  natječe se za fotone UVB zraka ko-
                     kulirajuću formu vitamina D. Kon-  proliferaciju  ćelija,  diferencijaci-  ličine vitamina D (250 ml obranog   ji su neophodni za proizvodnju vi-
                     centracija 25(OH)D u krvi smatra   ju i apoptozu, usput podržavajući   mlijeka 120 IU, 86 g konzervirane   tamina D u koži pa osobe tamnije
           6
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11