Primjenom najniže djelotvorne doze tokom najkraćeg vremena potrebnog za kontrolu simptoma, mogu se minimizirati neželjena djelovanja ketoprofena (vidjeti dio 4.2. i gastrointestinalne i kardiovaskularne rizike navedene ispod).
Istovremenu primjenu ketoprofena s drugim nesteroidnim protuupalnim lijekovima, uključujući i selektivne inhibitore ciklooksigenaze-2, treba izbjeći (vidjeti dio 4.5.).
Stariji
U starijih osoba je povećan rizik od neželjenih reakcija na nesteroidne protuupalne lijekove, posebno od krvarenja i perforacije u gastrointestinalnom traktu, koji mogu imati smrtni ishod (vidjeti dio 4.2.).
Kardiovaskularno, bubrežno i jetreno oštećenje
Na početku liječenja ketoprofenom, treba pažljivo pratiti funkciju bubrega u pacijenata s oštećenjem srca, zatajenjem srca, disfunkcijom jetre, cirozom i nefrozom, u pacijenata koji primaju diuretike, te u pacijenata s hroničnim oštećenjem bubrega, posebno starijih. U navedenih pacijenata, primjena ketoprofena može izazvati smanjeni protok krvi u bubrezima zbog inhibicije stvaranja prostaglandina, i može dovesti do bubrežne dekompenzacije (vidjeti dio 4.3.).
Također je zabilježeno da nesteroidni protuupalni lijekovi mogu izazvati različite forme nefrotoksičnosti, što može dovesti do intersticijalnog nefritisa, nefrotskog sindroma i zatajenja bubrega.
Slučajevi akutnog zatajenja bubrega, nakon početka primjene visoke doze ili nekoliko različitih nesteroidnih protuupalnih lijekova, zabilježeni su u pacijenata liječenih tenofovir dizoproksil fumaratom i s faktorima rizika za bubrežnu disfunkciju. Ako se tenofovir dizoproksil fumarat primjenjuje istovremeno s nesteroidnim protuupalnim lijekom, potrebno je odgovarajuće praćenje funkciju bubrega.
Hiperkalijemija se može javiti u pacijenata s dijabetesom, bubrežnim poremećajima i/ili u pacijenata koji istovremeno primaju lijekove koji potiču hiperkalijemiju (vidjeti dio 4.5.). Treba biti oprezan pri liječenju takvih pacijenata i oni se moraju pažljivo nadzirati kada primaju ketoprofen.
U pacijenata s abormalnim jetrenim testovima ili s bolešću jetre u anamnezi, treba periodično određivati nivoe transaminaza, a posebno tokom dugotrajne terapije. Opisani su rijetki slučajevi žutice i hepatitisa uz primjenu ketoprofena.
Kardiovaskularni i cerebrovaskularni poremećaji
Adekvatno praćenje i savjetovanje zahtijevaju se u pacijenata s anamnezom hipertenzije i/ili blagog do umjerenog kongestivnog zatajenja srca, obzirom da su zadržavanje tečnosti i edemi zabilježeni u povezanosti s terapijom nesteroidnim protuupalnim lijekovima.
Klinička i epidemiološka ispitivanja ukazuju da primjena pojedinih nesteroidnih protuupalnih lijekova (posebno u visokim dozama i pri dugotrajnom liječenju) može biti povezana s malo povećanim rizikom od arterijskih trombotičkih događaja (npr. infarkt miokarda ili moždani udar). Nedovoljno je podataka da bi se isključio takav rizik pri primjeni ketoprofena.
Kao i kod drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova, primjenu ketoprofena treba pažljivo razmotriti u pacijenata s nekontroliranom hipertenzijom, kongestivnim srčanim zatajenjem, dokazanom ishemijskom bolešću srca, perifernom arterijskom bolešću i/ili cerebrovaskularnom bolešću. Pored toga, potrebno je temeljito razmotriti i započinjanje dugotrajne primjene ketoprofena u pacijenata s faktorima rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti (npr. hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pušenje).
Prijavljen je povećan rizik od arterijskih trombotičkih događaja u pacijenata, koji su liječeni neaspirinskim nesteroidinim protuupalnim lijekovima (npr. parekoksib i valdekoksib) zbog perioperativnog bola u sklopu operacije aortokoronarnog premoštenja (CABG). Ovaj efekt nije bio primijećen s ketoprofenom.
Respiratorni poremećaji
U pacijenata s astmom praćenom hroničnim rinitisom, hroničnim sinusitisom i/ili nosnom polipozom, postoji rizik od alergije na acetilsalicilnu kiselinu i/ili nesteroidne protuupalne lijekove, veći nego u ostatku populacije. Primjena ketoprofena može izazvati napade astme ili bronhospazam, posebno u osoba alergičnih na acetilsalicilnu kiselinu ili nesteroidne protuupalne lijekove (vidjeti dio 4.3.).
Gastrointestinalno krvarenje, ulceracija i perforacija
Gastrointestinalno krvarenje, ulceracija i perforacija, koji mogu imati i smrtni ishod, zabilježeni su u bilo kom periodu liječenja sa svim nesteroidnim protuupalnim lijekovima, sa ili bez upozoravajućih simptoma ili prethodnih ozbiljnih gastrointestinalnih događaja u anamnezi.
Neka epidemiološka ispitivanja ukazuju da ketoprofen može biti povezan s visokim rizikom od ozbiljne gastrointestinalne toksičnosti (posebno ako je primijenjen u visokim dozama), srodno nekim drugim nesteroidnim protuupalnim lijekovima (vidjeti također dijelove 4.2. i 4.3.).
Rizik od gastrointestinalnog krvarenja, ulceracije ili perforacije, raste s povećavanjem doza nesteroidnih protuupalnih lijekova u pacijenata s ulkusom u anamnezi, posebno ako je on kompliciran krvarenjem ili perforacijom, te u starijih pacijenata. Stariji pacijenti trebaju započeti terapiju primjenom najniže dostupne doze ketoprofena. Kombiniranu terapiju s protektivnim lijekovima (npr. misoprostol ili inhibitori protonske pumpe), treba razmotriti za ovakve pacijente, kao i pacijente kojima je neophodna istovremena primjena niske doze acetilsalicilne kiseline ili drugih lijekova koji mogu povećati gastrointestinalni rizik (vidjeti ispod i dio 4.5.). Ketoprofen ne bi trebalo primjenjivati u pacijenata s peptičkom ulceracijom u anamnezi (vidjeti dio 4.3.).
Potreban je oprez prilikom primjene nesteroidnih protuupalnih lijekova u pacijenata s anamnezom gastrointestinalnog oboljenja (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), budući da je moguće pogoršanje ovih stanja (vidjeti dio 4.8.).
Pacijente s anamnezom gastrointestinalne toksičnosti, naročito kada su to starije osobe, treba upozoriti da prijave svaki neuobičajeni abdominalni simptom (posebno gastrointestinalno krvarenje), naročito na početku liječenja.
Potreban je oprez u pacijenata koji istovremeno primjenjuju lijekove koji mogu povećati rizik od ulceracije ili krvarenja, kao što su oralni kortikosteroidi ili antikoagulansi (npr. varfarin), selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina ili antitrombotici (npr. acetilsalicilna kiselina) (vidjeti dio 4.5.).
Kada se u pacijenata koji primaju ketoprofen javi krvarenje ili ulceracija u gastrointestinalnom traktu, primjenu lijeka treba prekinuti.
Sistemski lupus eritematozus i miješana bolest vezivnog tkiva
U pacijenata sa sistemskim lupus eritematozusom i miješanom bolešću vezivnog tkiva, može biti povećan rizik od aseptičnog meningitisa (vidjeti dio 4.8.).
Plodnost u žena
Ketoprofen, kao i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi, može oštetiti plodnost u žena, pa se ne preporučuje ženama koje pokušavaju zatrudnjeti. U žena koje imaju poteškoće sa začećem ili su na pretragama zbog neplodnosti, treba razmotriti prekid primjene ketoprofena.
Kožne reakcije
Ozbiljne kožne reakcije na nesteroidne protuupalne lijekove, neke i sa smrtnim ishodom, uključujući i eksfolijativni dermatitis, Stevens-Jonhsonov sindrom i toksičnu epidermalnu nekrolizu, zabilježene su veoma rijetko. Izgleda da je najveći rizik od pojave ovih reakcija na početku terapije, i to u većini slučajeva unutar prvog mjeseca primjene lijeka. Primjenu ketoprofena treba prekinuti na prvu pojavu kožnog osipa, mukoznih lezija ili bilo kojeg drugog znaka preosjetljivosti.
Infektivne bolesti
Kao i kod drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova, u slučaju infektivne bolesti, treba napomenuti da protuupalna, analgetička i antipiretička svojstva ketoprofena mogu maskirati uobičajene znakove razvoja infekcije, kao što je povišena tjelesna temperatura.
Smetnje vida
Ako se jave smetnje vida, kao što je zamagljen vid, liječenje ketoprofenom treba prekinuti.
Prikrivanje simptoma osnovnih infekcija
Ketoprofen može prikriti simptome infekcije, što može odgoditi početak odgovarajućeg liječenja i tako dovesti do pogoršanja ishoda infekcije. To je opaženo kod vanbolnički stečene bakterijske upale pluća i bakterijskih komplikacija povezanih s varičelama. Kada se ketoprofen primjenjuje za ublažavanje vrućice ili bolova povezanih s infekcijom, preporučuje se praćenje infekcije. U vanbolničkim uslovima, pacijent bi se trebao javitii ljekaru ako simptomi perzistiraju ili se pogoršavaju.
Pomoćne supstance
KETOBOS® 50 mg kapsule, tvrde sadrže laktozu. Pacijenti s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, nedostatkom Lapp laktaze ili glukoza-galaktoza malapsorpcijom, ne bi trebali primjenjivati ovaj lijek.
